Zastava je danas sigurna u jednu stvar. U svoju budućnost ...

Sto trideset kilometara jugoistočno od Beograda nalazi se Kragujevac, postavljen na desnu obalu reke Lepenice. Nekada zvan „srpski Detroit“, Kragujevac je najpoznatiji upravo kao dom Grupacije Zastava, najstarije industrijsko preduzeće u Srbiji, ponosa bivše Jugoslavije i poslednjeg nezavisnog proizvođača automobila u regionu.

češka škoda je već dugo pod kontrolom grupacije Volkswagen. Rumunska Dacia posluje kao deo Renoa. Sa druge strane, Zastava Automobili nezavisno nastavlja dalje, sa posvećenošcu koja će 26. avgusta 2008. dovesti do proslave 55. godišnjice rada.

Proizvedeno je preko 4 miliona vozila

1953. godine Fiat je izabran kao partner domaćem proizvođaču. Ostalo pripada istoriji. Do juna 2005. proizvedeno je preko 4 miliona vozila i izvezeno preko 700.000 u čak 74 zemlje.

Danas, Zastava planira da proizvede 18.600 automobila tokom 2008. godine.

Godišnja produkcija je dramatično redukovana u odnosu na period od pre dve decenije, kada je iz pogona izlazilo i do dvanaest puta više vozila, pri čemu je i u petogodišnjem ugovoru izvezen 145.511 primerak modela Yugo u Sjedinjene Američke Države.

Kragujevčani i njihova mreža kooperenata širom Jugoslavije su često predstavljali značajne novine u razvoju jugoslovenske automobilske industrije. Saradnja sa „Fijatom“ je „Zastavi“ garantovala tehnički uspeh. „Tristaća“ je nemački časopis Auto Motor und Sport proglasio „trenutno najboljom sportskom limuzinom u klasi“, nakon što je na testovima redovno pobeđivao BMW-a 1500.

Neki će reci da se „Zastavin“ uspeh zasnivao na činjenici da su se u Jugoslaviji plaćale dažbine od 41% na uvozna kola, te su domaći automobili automatski bili i najjeftiniji. Ali „Zastavini“ modeli su bili i neuporedivo jeftiniji od „VW Golfa“ koji se sklapao u Sarajevu i raznih „Citroena“ i „Renoa“ iz Slovenije.

Povoljne nabavne cene i jeftinog održavanja, „Zastavini“ automobili su bili daleko ispred vozila iz Istočnog Bloka kao što su Lada, Moskvich, škoda, Trabant i Wartburg, a bili su čak u stanju da održe poneku lekciju i rivalima sa Zapada i „Japancima“.

Pogon na prednjim tockovima - još 1971. godine

Zastava je koristila pogon na prednjim tockovima još 1971. godine, znatno pre nego što su japanski proizvođači usvojili ovu koncepciju.

Kada su „Zastavini“ inženjeri razvili novi model 101, vrlo upotrebljiv zbog svog hečbek zadnjeg dela, baziran na „Fijatovoj“ 128-ici, novitet se prodavao toliko dobro da su se u „Fijatu“ sigurno pitali zašto oni nisu ranije razmatrali takvu ideju. „Stojadin“ (ili „kec“) je zahvaljujući petim vratima bio praktičniji od „Fijatove“ „osmice“ i predstavljao je šansu za izvoz u zapadno-evropske zemalje.

Pojava „Juga“ u Americi osamdesetih godina je bio ekonomski napredak svetskog značaja na polju malih vozila u toj zemlji, kako su u septembru 2007. i navele američke novine USA Today. Setimo se da je Yugo naterao General Motors da prodaje Suzuki Swift kao Chevrolet Sprint, dok je Ford napravio malu „Festivu“ od korejske verzije „Mazde“ 121.

Do 1991. moglo je slobodno da se kaže da je Yugo solidno tražen automobil na svetskom tržištu. U „Zastavi“ su se nadali da će uskoro lansirati čitavu liniju novih proizvoda, predvođenih „Floridom“ (1988). Težilo se prisustvu na većim tržištima svih šest kontinenata. Planirao se i rast proizvodnje od najmanje 50% godišnje.

Posle 145.511 prodatih „Jugića“ u Americi, rat je „Zastavi“ oteo šansu za razvoj imidža koji bi joj nova Florida sigurno donela. Ali je Yugo ipak otvorio vrata na američkom tržištu korejskim kompanijama Hyundai i Kia – one su 1985. godine stajale sa strane, pažljivo prateći šta će se desiti sa kragujevačkim „mališanom“.

Raspad Jugoslavije sve je zaustavio. Usledilo je vrlo teških 15 godina.

Uprkos gubitku američkog tržišta sredinom 1991. godine zbog početka rata i nestanku nekoliko ključnih snabdevača, Zastava uspeva da održi proizvodnju za domaće kupce. Tokom bombardovanja od strane NATO snaga, Zastava postaje legitimna meta. Zaposleni su pravili živi štit kako bi sačuvali svoja radna mesta od uništenja.

Iako je ranjeno 160 ljudi i uništeno 160.000 kvadratnih metara radnog prostora tokom dve noći bombardovanja, napori Kragujevčana su urodili plodom. Prilagodljiva svim nedaćama kao i uvek, Zastava je u prvoj polovini 2000. godine proizvela 8.800 automobila, samo godinu dana nakon ataka NATO aviona, i 15.000 tokom cele godine. Pritom, izvezeno je čak 4.000 vozila.

Zastava je tokom 2005. godine, boreći se protiv jake inostrane konkurencije, zauzela 35% srpskog tržišta.

Kapacitet za 60.000 automobila godišnje

Danas, ova kompanija je zadržala sposobnost da proizvede 60.000 automobila godišnje. Akcenat se i dalje stavlja na pristupačnost.

Skala 55 (najjeftiniji četvorotockaš iz Kragujevca) je drugi najpristupačniji automobil na svetu.
Koral In je četvrti.
Florida In je osmi.
Zastava 10 nije daleko od petnaestog.

Po tradiciji dužoj od pedeset godina, Zastava čini automobil dostupnim. Ime Zastava označava proizvođača pristupačnih, trajnih automobila čija je cena ispod 10.000 evra sa relativno lakim održavanje i istinskom isplativošću.

Imamo znanje, trud, tradiciju i tržište. Verujmo u budućnost

Trenutno ne postoji kompanija koja na takav način simbolizuje srpski industrijski potencijal. Automobili Zastava su najprisutniji na našim ulicama, uz najniže cene za novi automobil, kao i uz najniže troškove održavanja.

Jasno je da se 15 godina teškoća ne mogu tek tako ignorisati. Ono što može da nas raduje je da prodaja modela Zastava 10 je započela polovinom marta 2006, i do kraja 2007. godine kupcima je isporučeno preko 9,000 vozila. „Desetka“ je sve prisutnija na našim putevima.

Od juna 2007. godine nova Zastava 10, koja ispunjava Euro 4 standard, silazi sa trake u Kragujevcu. Da se podsetimo, tu traku je prestižni britanski časopis „Autokar“ pohvalio kao najmoderniju u regionu, dodajući da je kvalitet nove „desetke“ bolji od originalnog „Fijata“ zahvaljujući savremenijim alatima.

Vredi se setiti da danas, kada su Britanci odavno odustali od svoje auto industrije, ona je propala. Međutim, Japanci nastavljaju da ulažu u svoje pogone. Francuska je nedavno objavila da će investirati 400 miliona evra samo da bi obezbedila zapošljavanje za radnike „Pežo-Citroena“ koji neće biti potrebni posle 2008. godine. Francuska vlada je i obećala 200 miliona evra za razvoj hibridnih automobila.

„Zastavini“ automobili su najkompleksniji proizvod naše privrede i pokretanje auto industrije u Srbiji predstavlja najveći potsticaj za razvoj cele industrije. Dug zemlje je u 2006. godini dostigao 5,36 milijardi evra, 11 odsto više nego 2005. godine. Godišnji dug Srbije nikad nije bio ispod 2 milijarde evra, a u zadnjih petnaest godina, najveći deo duga je potrošen na potrošačku robu umesto za razvoj. Značajan odliv deviza predstavlja solidan problem za ekonomiju koja se tek nedavno stabilizovala. Polovnjaci iz uvoza preplavljuju Srbiju, stižući legalnim i (još uvek) ilegalnim putevima. Vozači u Srbiji preplaćuju evropski „otpad“ sa skidanom kilometražom, pri čemu je veliki broj automobila havarisan pa popravljan ili korišćen kao službeno vozilo, što znači enorman broj pređenih kilometara i vrlo malo pažnje od strane mnogobrojnih „šofera“.

Kao najstariji industriji kompleks u Srbiji, Zastava je imala – i imaće – važnu ulogu u smanjenju našeg duga, pogotovo kada se radi o novom domaćem proizvodu u odnosu na polovni uvezen. Plan za izvoz „Zastave 10“ je jednako bitan.

Na Kragujevčanima je da dokažu da žele i mogu da naprave vozilo koje je uz pristupačnu cenu u stanju da zadovolji kriterijume savremenog kupca.

Mi smo uvereni u svetlu budućnost koja je pred nama. Da parafraziramo popularan „Fijatov“ slogan nastao pre par decenija: preko 4 miliona kupaca u bivšoj Jugoslaviji i širom Evrope, i 145.511 Amerikanac - nisu valjda svi oni pogrešili!

O sajtu

Sve je urađeno kako bi sadržaj ovog materijala bio ispravan i sa najnovijim podacima na dan lansiranja portala.

Za kontakt informacije, kliknite ovde.


(C) 2007-2008, Miroslav Pačić & Dragan Romčević. All rights reserved/ sva prava zadržana. Please call or e-mail for terms of use.
srpski english
Prijateljski servis
Lako održavanje
Istinski isplativo